Poslovno ime privrednog društva ili preduzetnika

Poslovno ime je osnovni i obavezni element identifikacije svakog privrednog društva, bez obzira na vrstu, kao i preduzetnika. 

Ovo pitanje je regulisano u Zakonu o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018 i 91/2019) kao i Zakonu o postupku registracije u Agenciji za privredne registre („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 83/2014 i 31/2019) jer pri osnivanju kompanije poslovno ime mora da se registruje u APR-u. 

Poslovno ime mora da sadrži određene elemente, s tim da se obavezni elementi poslovnog imena razlikuju u zavisnosti od toga da li je u pitanju privredno društvo ili preduzetnik.

Poslovno ime – elementi i zabrane

Zakon o privrednim društvima u čl. 27, st. 1 predviđa da poslovno ime ne može biti takvo da :

  1. Vređa javni moral
  2. Izaziva zabludu u pogledu pravne forme društva
  3. Izaziva zabludu u pogledu pretežne delatnosti društva

Ukoliko nisu ispoštovana navedena ograničenja, poslovno ime se ne može registrovati, što za posledicu ima to da društvo pod tim imenom ne može da posluje niti da učestvuje u pravnom prometu.

Takođe, republički javni pravobranilac može tužbom nadležnom sudu protiv društva koje vrši povredu – društva prekršioca, zahtevati promenu naziva. U pitanju je hitan postupak i društvo prekršilac je dužno da u roku od 30 dana od dana pravnosnažnosti presude izvrši promenu naziva, u suprotnom, APR po službenoj dužnosti pokreće postupak prinudne likvidacije.

Obavezni elementi poslovnog imena-privredno društvo:

  1. Naziv
  2. Oznaka pravne forme
  3. Sedište

Obavezni elementi poslovnog imena-preduzetnik:

  1. Ime i prezime preduzetnika
  2. Opis pretežne delatnosti
  3. Oznaka „preduzetnik“ ili „pr“
  4. Sedište
12
  • Naziv – karakteristični deo poslovnog imena

Naziv je karakteristični deo poslovnog imena društva i služi razlikovanju privrednih subjekata, te iz tog razloga ne sme biti istovetan nazivu drugog društva i mora se od njega razlikovati u toj meri da ne izaziva zabludu o identitetu sa drugim društvom.

Jasno je da naziv nije isto što i poslovno ime, već je to samo deo poslovnog imena. Razlika je i u tome da preduzetnik pored svog ličnog imena može, ali ne mora da ima i naziv, dok je za privredna društva naziv obavezan element poslovnog imena.

Poslovno ime neće biti u dovoljnoj meri distinktivno ukoliko se već registrovani naziv izmeni dodavanjem slova, razmaka, crtice, inicijala osnivača ili nekog drugog simbola. Isto važi i u slučaju dodavanja generičkih reči poput group, trade, komerc, klub, export i slično uz ime koje je već registrovano. Treba biti oprezan i prilikom korišćenja skraćenica nekih reči, npr. ako postoji društvo „Petrović Transport“, drugo društvo neće moći da registruje svoje ime kao „Petrović Trans“, a identična situacija je i sa rečima promet i prom, investment i invest i slično.

Bitno je naglasiti i to da se naziv jednog društva ne može preneti na drugo društvo, osim ukoliko to nije posledica statusne promene, kada društvo sticalac preuzima naziv od društva prenosioca ukoliko društvo prenosilac statusnom promenom prestaje da postoji.

koje to poslove zaposleni ne može obavljati u svoje/tuđe ime i za svoj/tuđi račun bez saglasnosti poslodavca. Dakle, paušalne zabrane nisu dozvoljene.

  • Oznaka pravne forme kao element poslovnog imena

U pogledu oznake pravne forme, društvo ima više mogućnosti, ali naravno sve u okvirima izabrane forme:

  1. Ortačko društvo – „ortačko društvo“, „od“, o.d“
  2. Komanditno društvo – „komanditno društvo“, „kd“, k.d.“
  3. Društvo sa ograničenom odgovornošću – „društvo sa ograničenom odgovornošću“, „doo“, „d.o.o.“
  4. Akcionarsko društvo – „akcionarsko društvo“, „ad“, „a.d.“

Ukoliko je društvo u likvidaciji, odnosno u prinudnoj likvidaciji, prema Zakonu o privrednim društvima to mora biti vidljivo, pa se uz poslovno ime dodaje i oznaka „u likvidaciji“, odnosno „u prinudnoj likvidaciji“. Zakon o stečaju predviđa isto rešenje ukoliko je pokrenut stečajni postupak, pa se uz poslovno ime društva dodaje oznaka „u stečaju“.

Pravilo je da poslovno ime bude na srpskom jeziku, napisano ćiriličnim ili latiničnim pismo, ali izuzetno može biti i na stranom jeziku, a može sadržati i pojedine strane reči na engleskom jeziku, kao i rimske i arapske brojeve. Zakon društvu ostavlja mogućnost da u poslovanju koristi prevod poslovnog imena, pri čemu se taj prevod registruje.

Zakonodavac privrednim subjektima omogućava da u poslovanju pored poslovnog imena upotrebljavaju i skraćeno poslovno ime, pod istim uslovima. Skraćeno poslovno ime obavezno sadrži naziv i oznaku pravne forme društva i kao takvo se obavezno registruje.

Zakon o privrednim društvima u čl. 29 i čl. 30 propisuje posebna ograničenja vezano za korišćnje nacionalnih ili službenih imena i znakova, odnosno ličnih imena u poslovnom imenu društva.

  • Korišćenje nacionalnih ili službenih imena i znakova

Ukoliko društvo želi da registruje poslovno ime koje u sebi sadrži reč Srbija, reč koja označava naziv teritorijalne jedinice ili autonomne pokrajine, potrebno je da pribavi prethodnu saglasnost od nadležnog organa.  Navedeno važi i za sve izvedenice od navedenih reči, sve oblike koji na njih asociraju, njihove pridevske oblike, prevode na strani jezik, kao i oznaku SRB.

Društvo u svom imenu može da koristi i naziv strane države ili međunarodne organizacije, kao i pridevske oblike istih, a sve pod uslovom da je pribavljena prethodna saglasnost nadležnog organa.

Saglasnost nije potrebna ukoliko je naziv države, domaće teritorijalne jedinice, autonomne pokrajine ili međunarodne organizacije sadržan u poslovnom imenu osnivača.

U svakom slučaju, bez obzira na datu saglasnost nosilac naziva koji je sastavni deo poslovnog imena može zatražiti brisanje njenog naziva iz poslovnog imena.

  • Lično ime kao element poslovnog imena

Što se tiče ličnih imena, takođe je potrebno da se fizičko lice saglasi da njegovo lično ime bude deo poslovnog imena privrednog društva. Ukoliko je lice preminulo, saglasnost daju njegovi zakonski naslednici.  Međutim, bez obzira na datu saglasnost, lice o čijem je imenu reč, odnosno njegovi zakonski naslednici, mogu podneti tužbu nadležnom sudu i tražiti brisanje tog imena iz poslovnog imena društva, kao i naknadu štete, a sve to ukoliko društvo svojim poslovanjem ili na neki drugi način povređuje čast i ugled lica čije je ime uneto u poslovno ime društva.

  • Kako preduprediti odbacivanje zahteva za registraciju poslovnog imena?

APR odbacuje zahtev za registraciju poslovnog imena ukoliko za to nisu ispunjeni uslovi, odnosno ukoliko nisu ispoštovane odredbe koje se odnose na ograničenja u pogledu poslovnog imena. Zahtev se odbacuje i ukoliko se naziv, kao karakterističan deo poslovnog imena, ne razlikuje od naziva drugog društva u dovoljnoj meri.

Kako je registar koji vodi APR otvoren i javan, svako može proveriti da li postoji registrovano privredno društvo sa nazivom koji neko drugo društvo želi da upotrebi. Na taj način, izbegavaju se pokušaji da se registruje naziv koji je istovetan ili sličan već postojećem, što za rezultat ima odbacivanje zahteva.

  • Sudska zaštita poslovnog imena

Prilikom razmatranja svakog zahteva za registraciju, registrator vrši uvid u bazu podataka jedinstvenog centralnog registra, kako bi utvrdio da li postoji privredni subjekt sa itim ili sličnim imenom. Kako se radi o diskrecionoj oceni registratora, moguće su greške, te je zakonom predviđena mogućnost podnošenja tužbe kao korektivni faktor.

Osnov za tužbu postoji ukoliko su istovremeno registrovana dva društva sa istim nazivom, odnosno kada je registrator pogrešno ocenio da se dva naziva razlikuju u onoj meri koja je dovoljna da se ne i zaziva zabluda o identitetu.

Tužilac može da traži promenu naziva društva prekršioca i/ili naknadu štete, pri čemu je dovoljno da dokaže da su dva naziva u tolikoj meri slična da kod prosečnog potrošača mogu stvoriti zabludu da je u pitanju isto društvo, dakle nema obaveze da dokazje da je to zablude i došlo.

Na ovom mestu potrebno je napraviti nekoliko napomena:

    • pravo na podnošenje ove tužbe zastareva u roku od 3 godine od dana registracije naziva društva prekršioca
    • ovaj vid zaštite odnosi se samo na naziv kao deo poslovnog imena
    • na ovaj način se ne dira u prava koja mogu da se ostvare prema propisima o nelojalnoj konkurenciji i propisima o zaštiti intelektualne svojine
  • Rezervacija naziva

Rezervacija naziva je uređenja u Zakonu o postupku registracije u APR-u i važna je za sve one koji najpre žele da pristupe realizaciji određenog posle, a tek kasnije podnose registracionu prijavu kako bi registrovali poslovno ime u skladu za zakonom.

Naime, značaj rezervacije naziva u gorenavedenom kontekstu jeste garancija društvu da neće doći u situaciju da preduzme određene radnje i snosi različite troškove, sve pod imenom koje želi da registruje u nekom kasnijem trenutku, a da neko drugo društvo u međuvremenu registruje taj naziv, te sve radnje i izdaci prvog društva postaju uzaludni.

Postupak rezervacije se pokreće tako što se nadležnom organu podnosi prijava sa dokazom o uplati naknade za rezervaciju naziva u iznosu od 1.000,00 dinara.

Registrator podnosiocu prijave najpre dostavlja potvrdu o primljenoj prijavi, koja ima zakonom propisanu sadržinu, a nakon toga, ako su ispunjeni uslovi za rezervaciju, dostavlja potvrdu o rezervaciji naziva i isti unosi u bazu podataka rezervisanih naziva. Naravno, ukoliko nisu ispunjeni uslovi za rezervaciju, donosi se rešenje o odbijanju.

Naziv se rezerviše na vremenski period od 60 dana, s tim da postoji mogućnost da se rezervacija odbnovi na naknadni rok od 60 dana, uz ponovnu uplatu naknade za rezervaciju naziva.

Takođe, rezervacija se može preneti na drugo lice, fizičko ili pravno, do isteka roka na koji je naziv rezervisan, o čemu registator obaveštava to lice, odnosno dostavlja mu potvrdu o rezervaciji naziva.

Svakako, naknada u navedenom smislu nije deo zarade, te se njena visina, način plaćanja i uopšte obaveza plaćanja moraju posebno ugovoriti.

Autori: Advokat Pavleski Aleksandar i Advokatski pripravnik Aleksandra Veselinović

Pogledajte koje advokatske usluge pružamo iz oblasti privrednog prava.

Scroll to Top