Izvršni postupak

Naplata potraživanja

Izvršni postupak je regulisan Zakonom o izvršenju i obezbeđenju (u daljem tekstu: „ZIO“), s tim da ukoliko neka pitanja nisu regulisana ovim zakonom, shodno se primenjuje Zakon o parničnom postupku (u daljem tekstu: „ZPP“).

ZIO izvršni postupak definiše kao postupak u kome sudovi i javni izvršitelji (u daljem tekstu: izvršitelji) prinudno namiruju potraživanja izvršnih poverilaca zasnovana na izvršnim i verodostojnim ispravama. Imajući u vidu da postoji više vrsta potraživanja u ovom tekstu ćemo se baviti pretežno naplatom novčanih potraživanja.

Izvršni postupak

Kada se pokreće izvršni postupak?

Srpsko pravo u građanskom pravu, pored izvršnog, poznaje još i vanparnični i parnični postupak. Radi se o tri različita postupka koje uređuju različiti zakoni. Ipak, između njih postoji određena veza, naročito ukoliko posmatramo odnos parničnog i izvršnog postupka.

Primer:

Pođimo od toga da je zaključen ugovor o prodaji, kojim se prodavac obavezao da kupcu preda robu, a kupac se obavezao da prodavcu u roku od 10 dana od dana predaje robe plati cenu u iznosu od 50.000,00 dinara. Prodavac je svoju obavezu uredno ispunio, ali kupac nije platio ugovorenu cenu u ugovorenom roku. Iz tog razloga, prodavac, kao tužilac, može da podnese tužbu nadležnom sudu i traži od suda da obaveže kupca, odnosno tuženog, da mu plati cenu zajedno sa pripadajućom kamatom. Ukoliko je tužbeni zahtev osnovan sud donosi presudu kojom usvaja tužbeni zahtev prodavca i obavezuje kupca da mu u roku od 8 dana od dana dostavljanja presude isplati dugovani iznos sa pripadajućom kamatom i troškovima sudskog postupka (sudske takse, troškovi advokata i drugo). Međutim, kupac nije izvršio isplatu u ovom roku. Tada, presuda postaje izvršna i na osnovu nje, kao izvršne isprave, prodavac može da podnese predlog za pokretanje izvršnog postupka (predlog za izvršenje), a sve radi prinudne naplate dugovanog iznosa. U tom postupku prodavac je izvršni poverilac, dok je kupac izvršni dužnik.

Naravno, pokretanje izvršnog postupka nije obavezno. Tako, prodavac može, ali i ne mora da ga pokrene, ali ukoliko odluči da podnese predlog za izvršenje, vezan je sadržinom izvršne isprave – ne može da traži više od onog što je u presudi navedeno.

U konkretnom slučaju je jasno da je parnični postupak, koji se pokreće podnošenjem tužbe nadležnom sudu, i presuda doneta u tom postupku, kao izvršna isprava, preduslov za pokretanje izvršnog postupka i prinudnu naplatu dugovanog iznosa. U tom smislu, za pokretanje izvršnog postupka, potrebno je da:

  1. Izvršni poverilac ima dospelo potraživanje prema izvršnom dužniku
  2. Izvršni dužnik nije dobrovoljno ispunio obavezu prema izvršnom poveriocu
  3. Izvršni poverilac poseduje izvršnu ili verodostojnu ispravu na osnovu koje može podneti predlog za pokretanje izvršnog postupka
  4. Izvršni poverilac je podneo predlog za pokretanje izvršnog postupka

Razlika između dobrovoljnog i prinudnog izvršenja

Ukoliko dužnik ispuni svoju obavezu, odnosno plati poveriocu ono što mu duguje, nema razloga za pokretanje postupka prinudnog izvršenja.

U tom smislu, treba razlikovati dve situacije u kojima ponašanje dužnika otklanja potrebu za pokretanjem izvršnog postupka:

Uredno i blagovremeno ispunjenje ugovorne obaveze

Ukoliko dužnik poveriocu plati ugovorenu cenu u ugovorenom roku, znači da je on svoju obavezu prema poveriocu uredno i blagovremeno ispunio. Tako, ukoliko zamislimo da je u navedenom primeru kupac prodavcu platio cenu, odnosno 50.000,00 dinara, u roku od 10 dana od predaje robe, prodavac ne bi imao razloga, a ni osnova za podnošenje tužbe sudu, što znači da ne bi bilo potrebno ni pokretanje izvršnog postupka u krajnjem slučaju.

Ispunjenje obaveze u paricionom roku (rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze)

Zamislimo da kupac nije platio cenu u ugovorenom roku i da je prodavac podneo tužbu sudu kojom traži od suda da obaveže kupca na isplatu cene i pripadajuće kamate, te da je sud usvojio navedeni zahtev i doneo presudu kojom kupca obavezuje na isplatu. Kao što je već rečeno, u presudi će biti naveden rok u kojem kupac treba da ispuni svoju obavezu. To je paricioni rok – rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze. Ukoliko kupac isplati dugovano u paricionom roku, znači da je dobrovoljno izvršio svoju obavezu, tako da prodavac nema interes za podnošenje predloga za pokretanje izvršnog postupka.

Dakle, ukoliko dužnik ispuni obavezu bilo u ugovorenom roku, bilo u roku ostavljenom u presudi, odnosno paricionom roku, on je dobrovoljno izvršio svoju obavezu tako da ne postoji potreba za pokretanje izvršnog postupka, odnosno za prinudno izvršenje obaveze.

U situaciji kada dužnik isplati deo duga poverilac može pokrenuti parnični i eventualno kasnije izvršni postupak za preostali iznos duga.

­­­­

Šta je izvršna isprava?

Zakonom su nabrojanje izvršne isprave, kao isprave na osnovu kojih se pokreće izvršni postupak:

  • izvršna sudska odluka koja glasi na davanje, činjenje ili trpljenje, pri čemu se sudskom odlukom smatraju presuda, rešenje i svaka druga odluka doneta u postupku pred sudom, domaćim arbitražnim sudom i sudom časti pri privrednoj komori
  • sudsko poravnanje zaključeno pred sudom, domaćim arbitražnim sudom ili sudom časti pri privrednoj komori, koje glasi na davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje
  • izvršna odluka doneta u prekršajnom ili upravnom postupku koja glasi na novčanu obavezu, pri čemu je upravna odluka svako rešenje ili zaključak koje nadležni organ donosi u upravnom postupku
  • upravno poravnanje, poravnanje zaključeno u upravnom postupku, koje glasi na novčanu obavezu
  • izvod iz Registra zaloge i izvod iz Registra finansijskog lizinga
  • ugovor o hipoteci i založna izjava, s tim da je potrebno da su zaključeni, odnosno dati u formi koju određuje zakon kojim se uređuje hipoteka, da sadrže odredbe koje on predviđa i da budu upisani u katastar nepokretnosti kao izvršna vansudska hipoteka
  • plan reorganizacije u stečajnom postupku čije je usvajanje rešenjem potvrdio sud
  • javnobeležničke isprave koje imaju snagu izvršne isprave. U tom smislu, Zakon o javnom beležništvu propisuje da je javnobeležnički zapis izvršna isprava samo ako je u njemu utvrđena određena obaveza na činidbu o kojoj se stranke mogu sporazumeti i ako sadrži izričitu izjavu obavezanog lica o tome da se na osnovu te isprave može, radi ostvarenja dugovane činidbe, po dospelosti obaveze neposredno sprovesti prinudno izvršenje
  • sporazum o rešavanju spora putem posredovanja, koji ispunjava uslove određene zakonom kojim se uređuje posredovanje u rešavanju sporova
  • odluka Ustavnog suda kojom je usvojen zahtev podnosioca ustavne žalbe za naknadu štete
  • isprava koja je zakonom o izvršenju I obezbeđenju ili drugim zakonom određena kao izvršna isprava

Kada isprava postaje izvršna?

Zakon navodi da sudska odluka, kao i odluke koje se donose u prekršajnom i upravnom postupku, moraju biti izvršne da bi se smatrale izvršnim ispravama.

Pre nego što navedemo u kom trenutku pojedine odluke postaju izvršne, potrebno je objasniti razliku između izvršnosti i pravnosnažnosti. Odluka je pravnosnažna ukoliko se više ne može pobijati redovnim pravnim lekovima, odnosno ukoliko se protiv te odluke više ne može izjaviti žalba. Tako, presuda postaje pravnosnažna ukoliko je presudu doneo drugostepeni sud, ukoliko se lice koje ima pravo na žalbu tog prava odreklo, ukoliko je žalba izjavljena u zakonom propisanom roku ali je naknadno povučena, kao i ukoliko je protekao rok za podnošenje žalbe, a ista nije izjavljena.

Sa druge strane, zakon navodi u kom trenutku koje odluke postaju izvršne:

  • Sudska odluka koja glasi na davanje ili činjenje postaje izvršna ako je postala pravnosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze (to je, na primer, presuda kojom se tuženi obavezuje da tužiocu plati određeni iznos novca)
  • Sudska odluka u kojoj je određen uslov za ispunjenje obaveze postaje izvršna kad uslov nastupi
  • Sudska odluka koja glasi na nečinjenje ili trpljenje postaje izvršna kada postane pravnosnažna, ako u njoj nije drukčije određeno (na primer, presuda kojom se tuženom zabranjuje da prelazi preko poseda tužioca)
  • Rešenje prvostepenog upravnog organa postaje izvršno:

-istekom roka za žalbu, ako žalba nije izjavljena

-obaveštavanjem stranke, ako žalba nije dozvoljena

-obaveštavanjem stranke, ako žalba ne odlaže izvršenje rešenja

-kad se sve stranke odreknu prava na žalbu

-obaveštavanjem stranke o rešenju, kojim se žalba odbacuje ili odbija

  • Rešenje drugostepenog upravnog organa postaje izvršno kad stranka bude obaveštena o njemu
  • Odluka doneta u prekršajnom postupku se izvršava kad postane pravnosnažna (više se ne mogu pobijati žalbom ili žalba nije dozvoljena) i kad za izvršenje nema zakonskih smetnji, ukoliko zakonom nije određeno drugačije
  • Sudsko i upravno poravnanje i javnobeležnički zapisnik o poravnanju postaju izvršni kad dospe potraživanje iz poravnanja

Na predlog stranke, sud, javni beležnik ili drugi organ koji je u prvom stepenu doneo izvršnu ispravu, izdaje potvrdu o izvršnosti, kojom se utvrđuje da je konkretna odluka postala izvršna.

Šta je verodostojna isprava?

Zakonom je izričito propisano koje se isprave smatraju verodostojnim ispravama, odnosno koje su isprave podobne da se na osnovu njih donese rešenje o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja.

U pitanju su sledeće isprave:

  • menica i ček domaćeg ili stranog lica (sa protestom ako je isti potreban za zasnivanje potraživanja)
  • izvod iz Centralnog registra hartija od vrednosti o stanju na računu zakonitog imaoca obveznica ili instrumenta tržišta novca (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi) i odluka o njihovom izdavanju
  • račun (faktura) domaćeg ili stranog lica, sa otpremnicom ili drugim pismenim dokazom o tome da je izvršni dužnik obavešten o njegovoj obavezi
  • izvod iz poslovnih knjiga o izvršenim komunalnim ili srodnim uslugama
  • obračun ili izvod iz poslovnih knjiga za potraživanje takse za javni medijski servis
  • javna isprava koja stvara izvršivu novčanu obavezu
  • bankarska garancija
  • akreditiv
  • overena izjava izvršnog dužnika kojom ovlašćuje banku da s njegovog računa prenese novčana sredstava na račun izvršnog poverioca
  • obračun kamate sa dokazom o osnovu dospelosti i visini potraživanja
  • privremena ili okončana situacija o izvršenim građevinskim radovima
  • obračun o nagradi i naknadi troškova advokata

Da bi verodostojna isprava bila podobna da se na osnovu nje donese rešenje o izvršenju i na kraju sprovede prinudno izvršenje, potrebno je da sadrži:

  • podatke o izvršnom poveriocu i izvršnom dužniku
  • predmet, vrstu, obim i dospelost obaveze izvršnog dužnika

Uz to, izvršni dužnik je dužan da uz verodostojnu ispravu priloži pismeni dokaz da je izvršnom dužniku ostavio naknadni rok da ispuni obavezu.

Predlog za izvršenje

Izvršni postupak se pokreće tako što izvršni poverilac sam ili preko advokata podnosi predlog za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave. Dakle, predlog za izvršenje je inicijalni akt u izvršnom postupku.

U tom smislu je bitno naglasiti da su sud i javni izvršitelj vezani izvršnom i verodostojnom ispravom kada odlučuju o predlogu za izvršenje. Takođe, sud nije ovlašćen da ispituje zakonitost i pravilnost izvršne isprave.

Predlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave

Zakonom su propisani elementi koje treba da sadrži predlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave:

  • identifikacioni podaci o izvršnom poveriocu i izvršnom dužniku

– ime i prezime, prebivalište i jedinstveni matični broj građana za fizičko lice

– poslovno ime i sedište, matični broj i poreski identifikacioni broj za domaće pravno lice

– poslovno ime i sedište, kao i odgovarajući identifikacioni broj za strano pravno lice

– poslovno ime ili ime i prezime, kao i matični broj i poreski identifikacioni broj za    preduzetnika ili fizičko lice koje obavlja delatnost

  • izvršna isprava
  • potraživanje izvršnog poverioca
  • jedno sredstvo ili jedan predmet ili više sredstava i predmeta izvršenja ili zahtev da se izvršenje odredi na celokupnoj imovini izvršnog dužnika
  • drugi podaci koji su potrebni za sprovođenje izvršenja
  • navođenje konkretno određenog i mesno nadležnog javnog izvršitelja koji će sprovesti izvršenje

Predlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave se podnosi u najmanje 4 primeraka, zajedno sa izvršnom ispravom. Izvršna isprava se može priložiti u originalu, overenoj kopiji ili prepisu, s tim da svakako treba da sadrži potvrdu o izvršnosti.

Zakon propisuje posebna pravila ukoliko se predlog za izvršenje podnosi sudu koji je u prvom stepenu odlučivao o potraživanju izvršnog poverioca. U tom slučaju izvršni poverilac ne mora da priloži izvršnu ispravu, odnosno dovoljno je da podnese samo predlog za izvršenje. Međutim, ukoliko ipak podnese izvršnu ispravu, ne traži se da ista sadrži potvrdu o izvršnosti.

 Predlog za izvršenje na osnovu verodostojne isprave

Zakonom propisani elementi koje treba da sadrži ovaj predlog su:

  • identifikacioni podaci o izvršnom poveriocu i izvršnom dužniku

– ime i prezime, prebivalište i jedinstveni matični broj građana za fizičko lice

– poslovno ime i sedište, matični broj i poreski identifikacioni broj za domaće pravno lice

– poslovno ime i sedište, kao i odgovarajući identifikacioni broj za strano pravno lice

– poslovno ime ili ime i prezime, kao i matični broj i poreski identifikacioni broj za   preduzetnika ili fizičko lice koje obavlja delatnost

  • verodostojna isprava
  • potraživanje izvršnog poverioca
  • jedno sredstvo ili jedan predmet ili više sredstava i predmeta izvršenja ili zahtev da se izvršenje odredi na celokupnoj imovini izvršnog dužnika
  • drugi podaci koji su potrebni za sprovođenje izvršenja
  • zahtev da sud obaveže izvršnog dužnika da namiri novčano potraživanje izvršnog poverioca s odmerenim troškovima postupka u roku od 8 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno 5 dana ukoliko je u pitanju menica kao verodostojna isprava
  • zahtev da se odredi izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog poverioca i troškova postupka
  • navođenje konkretno određenog i mesno nadležnog javnog izvršitelja koji će sprovesti izvršenje

Izvršni poverilac uz predlog mora priložiti verodostojnu ispravu u originalu, overenoj kopiji ili prepisu.

Bez obzira da li je u pitanju predlog za izvršenje na osnovu izvršne ili na osnovu verodostojne isprave, sud je dužan da o tom predlogu odluči u roku od 8 dana od dana prijema. U pitanju je kratak rok, jer je izvršni postupak po svojoj prirodi hitan. U skladu sa tim je i pravilo da rok u kome su stranke i druga lica dužni da po nalogu suda ili javnog izvršitelja preduzmu radnje ne može biti duži od osam dana. Međutim, u praksi se često dešava da sud ne postupi u ovom roku.

Koji organ donosi rešenje o izvršenju?

O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave radi namirenja novčanog potraživanja nastalog iz komunalnih usluga i srodnih delatnosti odlučuje javni izvršitelj.

Ako je u predlogu za izvršenje kao izvršni dužnik naznačena Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, indirektni korisnik budžetskih sredstava, o predlogu za izvršenje odlučuje javni izvršitelj.

U ovim slučajevima je poverilac dužan da se obrati Komori Javnih izvršitelja kako bi dobio konkretnog izvršitelja za svoj postupak.

U svim ostalim slučajevima o predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave odlučuje sud dok izvršenje sprovodi mesno nadležan izvršitelj po izboru poverioca.

Tok izvršnog postupka

Nakon što nadležni sud donese rešenje o izvršenju dostavlja ga javnom izvršitelju koji dostavlja jedan primerak dužniku i jedan primerak zajedno sa zaključkom o predujmu svojih troškova dostavlja izvršnom poveriocu.

Kada izvršni poverilac plati predujam javnom izvršitelju i ukoliko prođe rok za podnošenje prigovora Javni izvršitelj otpočinje sa sprovođenjem izvršenja na način koji je označio poverilac u samom predlogu za izvršenje.

Izvršenje se može sprovoditi prenosom novca sa računa dužnika na račun poverioca, popisom i prodajom pokretnih stvari, sprovođenjem nad nepokretnostima dužnika itd.

Kada je potraživanje poverioca u potpunosti namireno Javni izvršitelj zaključuje postupak i dostavlja poveriocu zahtev za plaćanje nagrade za uspešno sprovođenje izvršenja.

Kada poverilac uplati nagradu obaveštava o tome Javnog izvršitelja i zahteva da izvršitelj donese rešenje kojim će obavezati dužnika da plati poveriocu troškove postupka koje je imao pred javnim izvršiteljem (predujam, nagrada, advokatski troškovi i drugo). Kada dužnik plati i te troškove ili oni budu prinudno naplaćeni izvršni postupak se konačno završava.

Troškovi izvršnog postupka

U troškove izvršnog postupka se ubrajaju pre svega troškovi Javnog izvršitelja i advokatski troškovi koji se tarifiraju prema advokatskoj tarifi Advokatske komore Srbije.

Troškovi javnog izvršitelja

Izvršni poverilac dužan je da javnom izvršitelju isplati predujam, koji se sastoji od naknade za pripremanje, vođenje i arhiviranje predmeta, naknade za preduzimanje pojedinačnih radnji i naknade za stvarne troškove izvršnog postupka ili postupka obezbeđenja.

Javnom izvršitelju pripada naknada za uspešnost sprovođenja izvršnog postupka ili postupka obezbeđenja prema vrednosti potraživanja koje se namiruje, ostvaruje ili obezbeđuje.

Kada je potraživanje samo delimično namireno, ostvareno ili obezbeđeno, naknada za uspešnost sprovođenja izvršnog postupka ili postupka obezbeđenja utvrđuje se i naplaćuje srazmerno vrednosti potraživanja koje se namiruje, ostvaruje ili obezbeđuje.

Advokatski troškovi

Ukoliko poverioca u postupku prinudne naplate potraživanja zastupa advokat troškovi koji nastanu na ime nagrade za rad advokata i naknade troškova advokata plaća izvršni poverilac (isto kao u slučaju troškova javnog izvršitelja).

Advokatski troškovi obuhvataju sastav predloga za izvršenje, sastavljanje zahteva za naknadu troškova, advokatske troškove za sastavljanje drugih podnesaka, kao i naknadu stvarnih troškova koje je advokat imao radi zastupnja koji obuhvatanju poštanske troškove, prevoz i druge troškove koje mogu nastati, a sve prema plaćenim računima od strane advokata. Advokatski troškovi se tarifiraju prema Advokatskoj tarifi Advokatske komore Srbije.

Ko plaća troškove izvršnog postupka?

Sve troškove (troškove javnog izvršitelja i advokatske troškove) snosi izvršni poverilac, dok ima mogućnosti da sve plaćene troškove refundira od izvršnog dužnika.

Cene zastupanja u postupcima naplate potraživanja možete pročitati na našoj stranici – advokatska tarifa.

Datum: 06.07.2020.

Scroll to Top